Kako je svijet polako počeo da se oporavlja od COVID-19 pandemije, tako je nada za bolju ekonomsku aktivnost rasla. To se odrazilo na cijene naftnih derivata. Kada je rječ o cijenama nafte, one su skočile kao odgovor na rastuću potražnju, odražavajući težnju svijeta da se cijene vrate na nivo prije pandemije. Međutim, put ka pozitivnim promjenama nije baš tako jednostavan.

U ovom članku, detaljno ćemo objasniti dramatične uspone i padove koji su obilježili tržište nafte u 2023. godini.

Šta pokreće cijene nafte u 2023. godini?

Početkom aprila, OPEC+ je iznenadio tržište neočekivanim saopštenjem o značajnom smanjenju proizvodnje nafte, što je iznosilo otprilike 1,6 miliona barela dnevno. Ovaj potez je iznenadio mnoge. Međutim, prema projekcijama Reutersa, zajednički napori OPEC-a, Rusije i njihovih saveznika doveli su do ukupnog smanjenja od 3,6 miliona barela dnevno (3,7% od ukupne potražnje).

Na ovu odluku najviše je uticala zabrinutost zbog moguće ekonomske recesije, pri čemu je OPEC+ ciljao na stabilizaciju cijena nafte putem smanjenjem ponude.

Do juna 2023. godine, cijene nafte pale su za najmanje 50 dolara po barelu u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovaj pad bio je uglavnom utemeljen na promjeni tržišnog sentimenta jer su postojale brige oko nedostatka ponude uslijed brzog rasta potražnje naftnih derivata. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, brige su se prebacile na slabiju potražnju i veču ponudu.

U junu, Goldman Sachs je revidirao svoju projekciju cijena za 2023. godinu na 86 dolara po barelu.

Međutim, trenutno svjedočimo rastu cijena nafte.

Šta je uzrokovalo da se cijene nafte nađu na najvišem nivou u posljednjih 10 mjeseci?

U utorak, 5. seprembra došlo je do značajnog skoka cijena nafte nakon odluke Saudijske Arabije i Rusije da produže dobrovoljna smanjenja proizvodnje nafte do kraja godine. Saudijska Arabija smanjila je dnevnu proizvodnju za 1 milion barela, dok je Rusija implementirala smanjenje od 300.000 barela dnevno. Ovi potezi su samo dodatak na smanjenja koja su već bila dogovorena od strane nekoliko članova OPEC+ u aprilu, i koja će najvjerovatnije trajati do kraja 2024. godine.

Kao rezultat ovih dešavanja, fjučersi Brent nafte su zabilježili rast od 1,04 dolara, što je ekvivalentno rastu od 1,2%, gdje je cijena iznosila 90,04 dolara po barelu. Po prvi put od 16. novembra 2022. godine, cijena Brent nafte iznosila je više od 90 dolara. Slično tome, fjučersi za američku West Texas Intermediate (WTI) naftu zabilježili su rast od 1,14 dolara, ili 1,3%, što znači da je cijena iznosila 86,69 dolara po barelu, koja se takođe našla na najviši nivo u posljednjih 10 mjeseci.

Detaljnije o odluci o smanjenju proizvodnje

Saudijska Arabija i Rusija su u utorak dogovorile još dobrovoljnih smanjenja proizvodnje do kraja ove godine, za 1,3 miliona barela sirove nafte.

Ovaj potez može doprinijeti inflaciji i rezultirati većim cijenama goriva za potrošače, potencijalno dodatno zategnuti odnos Saudijske Arabije sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Joe Biden je ranije upozorio Saudijsku Arabiju da budu oprezna u vezi sa saradnjom sa Rusijom u vezi ovih smanjenja. Jer Rusija igra jako važnu ulogu u konfliktu sa Ukrajinom. Saudijska Arabija je saopštila da će i dalje pratiti tržište i može potencijalno preduzeti dodatne korake ako to bude potrebno.

"Ovo dodatno dobrovoljno smanjenje proizvodnje nafte ima za cilj da ojača preventivne napore koje su preduzele zemlje OPEC+ i da pruži stabilnost i ravnotežu na tržištu nafte", izvještava Saudijska novinska agencija, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika Ministarstva energetike.

Državna ruska novinska agencija Tass citirala je Aleksandra Novaka, zamjenika premijera Rusije i bivšeg ministra energetike, koji je izjavio da će Moskva nastaviti sa svojim smanjenjem proizvodnje od 300.000 barela dnevno. Odluka "ima za cilj jačanje preventivnih mjera koje su preduzele zemlje OPEC+ radi održavanja stabilnosti i ravnoteže na tržištima nafte", rekao je Novak.

Stručnjaci vjeruju da Saudijska Arabija i Rusija pokazuju svoju posvećenost da upravljaju rizicima kada je u pitanju pad cijena nafte u trenucima kada se pojave nepredvidivi ekonomski uslovi.

Očekuje se da će ova smanjenja proizvodnje nafte stvoriti značajne deficite u globalnoj ponudi nafte i da će podići cijene sirove nafte iznad 90 dolara po barelu, izjavio je Bob McNally - osnivač i predsjednik kompanije Rapidan Energy Group kao i bivši savjetnik Bijele kuće za energetiku.

"Ako se ne desi ekonomski pad, smanjenja u naftnoj ponudi će stvoriti ozbiljne deficite u globalnom balansu nafte, to bi podiglo cijene sirove nafte iznad 90 dolara po barelu", rekao je McNally.

Saudijska Arabija je motivisana da podigne cijene nafte kako bi podržala svoj plan tzv.“Vizija 2030”, koji ima za cilj da transformiše ekonomiju ove kraljevine, smanji njenu zavisnost o nafti i otvoriti nova radna mjesta. Ovaj plan uključuje ambiciozne projekte poput razvoja grada Neom. Istovremeno, Saudijska Arabija mora balansirati svoj odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Samnjenje proizvodnje je uticalo na cijenu benzina u Americi. Prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u iznosi 3,81 dolar, prema podacima AAA (American Automobile Association), što je nešto ispod najviše zabilježene cijene ikad od 3,83 dolara. Veće cijene benzina mogu povećati troškove transporta i na kraju sveobuhvatne cijene roba čak i u vrijeme kada SAD i veći dio svijeta već povećavaju kamatne stope kako bi suzbil inflaciju.

Zaključak

Kako predstavljaju najveće igrače u svijetu nafte, najprije treba obratiti pažnju na dešavanja u Rusiji i Saudijskoj Arabiji, jer njihove odluke najviše utiču na cijene iste. Uprkos smanjenju proizvodnje nafte, tokom prethodne godine, njena cijena je ostala niska zbog smanjene potražnje iz Kine i globalnih nastojanja za suzbijanje inflacije. Međutim, kako se granice otvaraju i međunarodna putovanja se vraćaju na pretpandemijske nivoe, očekuje se porast potražnje za naftom.