Finansijski i monetarni sistem kakav danas poznajemo evoluirao je poslednjih decenija.

Prije inovacije savremene valute, trgovina je bila glavno sredstvo praistorijskih ljudi, koji su međusobno razmjenjivali robu i usluge.

Hajde, da pogledamo kako je sve počelo. 

Barter sistem & metalno doba

Najstariji način razmjene, barter sistem, započet je 6 000 godina p.n.e. i pokrenuli su ga Feničani (Mezapotamija). Barter sistem podrazumijevao je razmjenu dobara. Sa poboljšanjem sistema, so i začini bili su popularni predmeti za razmjenu - čak su i rimski vojnici bili isplaćivani u njima. U srednjem vijeku, rukotvorine, krzno, svila i parfemi, postali su mnogo popularniji. Pojavom novca, razmjena nije prestala, samo je postala organizovanija.
Zanimljiva činjenica je da se tokom Velike depresije (1930-ih), trgovina razmjenjivanjem ponovo vratila. Zbog nedostatka novca, ljudi su razmjenjivali robu (uglavnom hranu) i usluge.

Metalno doba je period proizvodnje prvih novčića koji su imali funkciju valute. Kovanice su postavljene kao zvanična valuta zbog njihovih karakteristika, kao što su: prenosivost, trajnost, djeljivost, ujednačenost, ograničena ponuda i prihvatljivost. Srebro i zlato su postali standard za trgovanje. 

Zlatni standard 

Ubrzo je zlato preuzelo ulogu srebra i postalo jedina valuta za trgovanje. Međutim, s vremenom, ljudi su shvatili da je zlato prilično teško za nošenje i zbog toga nije zgodno za svakodnevnu upotrebu.
Godine 1875. usvojen je zlatni standardni monetarni sistem širom svijeta. Ovo je značilo da će Vlada jedne države otkupiti bilo koju količinu papirnog novca za njegovu vrijednost u zlatu. Vrijednost jedne unce zlata bila je standardizovana. Zemlje su međusobno trgovale jer su lako mogle pretvoriti strane valute u zlato.

Bretonvudski sporazum

Zlatni standard nije mogao da izdrži svjetske ratove - u rezervama nije bilo dovoljno zlata za otplatu dugova.

1944. godine u Breton Vudsu, Nju Hempšir, SAD, sastali su se delegati iz 44 zemlje kako bi osmislili prilike za stabilizaciju globalne ekonomije. U to vrijeme, američki dolar je bio osnovna valuta sa kojom se upoređivala većina drugih valuta. S obzirom na veliku prednost američkog dolara, lideri su se na ovom događaju složili da će druge države utvrditi svoj kurs prema američkom dolaru. Takođe, kao primarna rezervna valuta, američki dolar je bio vezan za zlato, jer su SAD držale većinu zlatnih rezervi.

Sa napretkom trgovine i sve većim transakcijama Vlade, povećala se i količina američkih dolara u opticaju. U jednom trenutku nije bilo dovoljno zlata u rezervama za količinu novca u opticaju. 
Bretonvudski sporazum je okončan 1971. godine zbog nedostatka zlata u rezervama. Dvije godine kasnije, uspostavljen je slobodno plutajući sistem. Konačno, američki dolar je slobodno plutao prema ostalim valutama.

Plaza sporazum

U to vrijeme, američki dolar je bio najjača valuta i u slobodno plutajućem sistemu je apresirao. To je dovelo do krize u američkoj industriji, jer zbog tako visokih cijena, američki proizvođači nisu mogli da se takmiče sa konkurentima iz drugih zemalja. Plaza sporazum je potpisan 1985. godine. Lideri najmoćnijih ekonomija (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Japan, poznati kao “G-5”) sastali su se u hotelu Plaza, u Nju Jorku i dogovorili se da devalviraju američki dolar tako što će podstaknuti apresijaciju drugih valuta. Cilj je bio smanjenje trgovinskog disbalansa između SAD i Njemačke, te SAD i Japana.
Ovaj sporazum je uspješno sproveden i američki dolar je devalvirao oko 50% u odnosu na japanski jen i njemačku marku. Drugi sporazum, Luvr sporazum, potpisan je 1987. godine da bi se zaustavio pad američkog dolara. 

Mastriht ugovor - uspostavljanje evra

Od početnih 12, danas u EU ima 27 zemalja i evro je postao druga najtrgovanija valuta na svijetu.

Savremeno devizno tržište 

Pojava interneta (1990-ih) donijela je različite promjene u životima ljudi, uključujući načine trgovanja i zarade. Ljudi su počeli više da se zanimaju za tržište valuta i ono je počelo da raste brže nego ikada, jer je bilo lakše za upotrebu. Ova velika promjena prouzrokovala je procvat tržišta u razvoju i na kraju se moglo trgovati svim svjetskim valutama. 

Uz pomoć interneta, investitor može pristupiti svim bitnim informacijama, može otvoriti nalog na platformi za trgovanje, kao i obavljati sigurnu trgovinu u bilo kom trentuku iz bilo kog dijela svijeta. Slobodno možemo reći da je ovo bio presudan istorijski trenutak za razvoj tržišta trgovanja valutama.
 

Zaključak

Trgovina postoji skoro od kada postoji i čovjek. Ne na način na koji je danas koristimo, ali je evoluirala kroz razne događaje.

Upoznavanje sa istorijom trgovanja valutama može vam pomoći da razumijete današnje događaje u finansijskom svijetu (npr. zašto je američki dolar rezervna svjetska valuta).

Sa dolaskom digitalne ere, gdje se elektronske komunikacione mreže koriste širom svijeta, postalo je mnogo lakše i trgovati. Serije tehnoloških dostignuća uticale su na trgovinsku industriju i “forex” je postao privlačniji.

U poslednjoj deceniji, tržište trgovanja valutama je poraslo i steklo popularnost i nema naznaka za njegov pad. Svi investitori koji žele da uspiju na ovom promjenljivom finansijskom tržištu, moraju se neprestano edukovati kako bi tačno predvidjeli tržišna kretanja. 

Konsultovani izvori: