Što su indeksi?

Indeksi mjere uspješnost grupe akcija, obveznica ili drugih ulaganja. Ta su ulaganja često grupisana na način da se odnose na određenu industriju, poput tehnoloških akcija ili čak na  cjelokupno tržište akcija. Indeks prikuplja podatke od raznih kompanija iz različitih industrija. Zajedno, ti podaci čine sliku koja pomaže investitorima da uporede trenutne nivoe cijena indeksa, sa cijenama od ranije, kako bi izračunali stopu uspješnosti tržišta. Svaki indeks ima određenu i specifičnu svrhu, jer su razni investitori zainteresovani za različite sektore i tržišta. Neki indeksi se odnose na manje segmente tržišta, a neki šire, pa tako postoje indeksi koji se  odnose na cjelokupno tržište. Indeksi se takođe mogu razlikovati i po broju elemenata koji ih sačinjavaju, pri čemu neki prate samo nekoliko akcija, a drugi mogu obuhvatati i pratiti na hiljade njih.  

Kako se ponderiraju indeksi?

Svaka akcija u indeksu ima dodijeljen ponder. Akcije s višim ponderima imaju veći uticaj na kretanje indeksa od onih s nižim ponderima. Postoje tri različita načina pomoću kojih se obično mjere i dodjeljuju ponderi akcijama unutar indeksa:

• Cjenovno ponderisani indeksi daju veću težinu kompanijama sa većim cijenama akcija, tj. veći uticaj na ponder imaju akcije sa većom cijenom. Na primjer, u indeksu koji se sastoji od tri akcije s cijenama akcija od $60, $30 i $10, akcija od $60 činila bi 60% ukupnog indeksa, bez obzira na veličinu kompanije. Dow Jones Industrials je najvažniji primjer cjenovno ponderisanog indeksa.
• Vrijednosno ponderisani indeksi daju veću težinu kompanijama sa većom tržišnom kapitalizacijom. Tržišna kapitalizacija se dobija množenjem tržišne cijene akcije na berzi sa ukupnim brojem svih akcija. Na osnovu ovoga, ponder dodijeljen svakoj akciji predstavlja odnos njene tržišne vrijednosti i ukupne tržišne vrijednosti indeksa. Na primjer, uzmimo hipotetički indeks koji se sastoji od 5 akcija, sa totalnom tržišnom vrijednosti od $970. Prema formuli računanja tržišne kapitalizacije, ako jedna od akcija ima cijenu od $3 i indeks sadrži ukupno 50 ovih akcija, njena tržišna vrijednost će biti $150 ($3 X 50 shares = $150). Ovo dalje implicira da će težina akcije unutar indeksa biti 15%  ($150 / $970 = 15%). Indeksi kao S&P 500 i Nasdaq 100 su ponderisani prema tržišnoj kapitalizaciji i onda velike kompanije poput Apple-a i Microsoft-a imaju mnogo veće pondere od manjih kompanija koje takođe sačinjavaju indekse.
• Jednako ponderisani indeksi daju jednaku težinu ili ponder za svaku akciju, bez obzira na tržišnu cijenu akcije ili tržišnu kapitalizaciju kompanije.

Uglavnom su najzastupljeniji indeksi ponderisani prema tržišnoj kapitalizaciji jer je indeksnim fondovima na taj način najlakše pratiti ih.

Vrste indeksa

U svijetu postoji mnogo tržišnih indeksa; samo broj američkih indeksa premašuje 5000. Indeksi na tržištu akcija se mogu podijeliti u pet glavnih kategorija prema oblasti koju pokrivaju:

• Indeksi država: ova vrsta indeksa prati tok indeksa specifičnih za neku državu i prema tome su odraz ekonomske klime određene države. Primjeri indeksa država uključuju, ali nisu ograničeni na DAX40 koji prati 40 njemačkih blue-chip akcija, Nikkei 225 koji mjeri 225 dionica vodećih japanskih kompanija i više.
• Globalni indeksi: ovi vrsta indeksa pokriva kretanja na svjetskom tržištu i međunarodni su. Globalni indeksi uključuju S&P Global Index, između ostalih.

Ostali indeksi uključuju regionalne indekse, berzovne, kao i sektorske indekse.

Koji su indeksi kojima se najviše trguje?

Među brojnim vrstama indeksa, postoje oni koji se smatraju najpopularnijima u svijetu. Evo liste najtrgovanijih indeksa na globalnom nivou:

• Dow Jones Industrial Average (DJIA) jedan je od najstarijih, najpoznatijih i najčešće korišćenih indeksa na svijetu. Uključuje akcije 30 najvećih i najuticajnijih kompanija u SAD-u. Akcije unutar DJIA-e dolaze iz niza industrija, od zdravstva do tehnologije, ali ih povezuje to što su sve akcije s najvećom vrijednošću. To znači da imaju istoriju dobrih finansijskih rezultata. DJIA je cjenovno ponderisan indeks. U slučaju da prosječna cijena 30 kompanija poraste, DJIA takođe postaje veći. Ako prosječna cijena 30 kompanija padne na dolje, DJIA će takođe pasti.
• S&P 500 (obično poznat kao S&P 500) je indeks sa 500 vodećih kompanija u SAD-u. Akcije su odabrane za indeks primarno prema kapitalizaciji, ali konstitutivni odbor takođe uzima u obzir i druge faktore, uključujući likvidnost, javni promet, sektorsku klasifikaciju, finansijsku održivost i istoriju trgovanja. Indeks S&P 500 predstavlja približno 80% ukupne vrijednosti američkog tržišta akcija. Generalno, S&P 500 indeks predstavlja dobar pokazatelj kretanja na američkom tržištu u cjelini. Indeks S&P 500 je indeks ponderisan kapitalizacijom. Stoga svaka akcija u indeksu ima težinu proporcionalno svojoj ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji. Drugim riječima, ako ukupna tržišna vrijednost svih 500 kompanija u S&P 500 padne za 10%, vrijednost indeksa takođe pada za 10%.
• Nasdaq 100 predstavlja skup od 100 najvećih američkih kompanija kojima se najaktivnije trguje na berzi. Nasdaq indeks obuhvata kompanije iz raznih industrija, izuzev finansijske industrije, poput komercijalnih i investicionih banaka. Ovi nefinansijski sektori uključuju maloprodaju, biotehnologiju, industriju, tehnologiju, zdravstvo  i druge. Raznolikost kompanija uključenih u Nasdaq 100 je doprinijela da indeks ostvari visoke povrate u poslednje dvije decenije. U poslednjih 15 godina, Nasdaq 100 ja dao izvanredne rezultate, sa rastom od 16% po godišnjoj stopi.

Postoje i drugi indeksi kao što su stotine globalnih, državnih i regionalnih indeksa uključujući MSCI World, japanski Nikkei 225 itd.

Svi se one baziraju na različitim grupama akcija i razlikuju se u broju kompanija kao i u tome kako su ponderisane unutar samog indeksa.

Zašto trgovati indeksima?

Trgovanje indeksima znači da zauzimate poziciju na indeksu – koji je mjera uspješnosti nekoliko različitih kompanija koje ga sačinjavaju. Trgovanje indeksima može biti način da se izložite cijelom sektoru ili tržištu odjednom, bez potrebe za otvaranjem pozicija na mnogo različitih akcija. Najpopularniji način trgovanja indeksima je putem CFD-a.

Trgovanje indeksima popularno je iz više razloga. Neke od glavnih prednosti trgovanja indeksima uključuju:

• Mnoštvo mogućnosti trgovanja: akcijski indeksi neprestano se kreću gore-dolje tokom radnog vremena tržišta, što znači da trgovci i ulagači uvijek mogu iskoristiti mnogo prilika.
• Mogućnost trgovanja u oba smjera: kada trgujete indeksima s CFD-ovima, imate mogućnost trgovanja u oba smjera. Možete “ići dugo” (kupiti) indeks kako biste zaradili od kretanja cijene prema gore ili možete “ići kratko” (prodati) indeks kako biste zaradili od kretanja cijene prema dolje.
• Potreban vam je samo mali iznos kapitala da biste započeli trgovinu: ključna prednost CFD-ova je ta što vam omogućuju korištenje 'poluge' za kontrolu veće količine novca nego što ste uložili za trgovinu. Na primjer, sa polugom od X2, možete kontrolisati $2000 sa $1000. To znači da možete započeti trgovinu indeksima s relativno malom količinom kapitala.
• Prirodna inklinacija prema rastu: osim najčešče kratkih, ali oštrih padova, indeksi su uglavnom većinu vremena u uzlaznim trendovima.
• Leveridž može povećati vaše dobitke: poluga je moćan alat koji potencijalno može povećati vašu zaradu od trgovanja. Međutim, poluga takođe može povećati vaše gubitke, stoga je važno biti svjestan prisutnog rizika.
• Manje gnjavaže od trgovanja pojedinačnim akcijama: sa trgovanjem indeksima ne morate se brinuti o proučavanju izvještaja pojedinačnih kompanija ili analizi njihovih finansijskih podataka prije trgovanja. To znači da trgovanje indeksima oduzima manje vremena od trgovanja pojedinačnim akcijama.
• Manje rizično od trgovanja pojedinačnim akcijama: trgovanje indeksima generalno je manje rizično od trgovanja pojedinačnim akcijama, jer zapravo trgujete cijelom berzanskom korpom. To znači da ste manje izloženi pojedinačnim rizicima kompanije.
• Indeksi se mogu koristiti za smanjenje rizika portfolija: trgovanje indeksima može biti djelotvoran način zaštite od rizika portfolija. Na primjer, ako posjedujete portfolio akcija, ali ste zabrinuti da bi tržište akcija moglo privremeno pasti u kratkom roku, možete otvoriti trgovinu s kratkim indeksom kako biste zaradili u slučaju da tržište padne. Ako tržište ipak padne, trgovina s kratkim indeksom povećat će vrijednost, nadoknađujući gubitke na vašim akcijama.

Što uzeti u obzir pri odabiru indeksa?

Cijena indeksa određena je kretanjem akcija koje prati. Evo nekoliko faktora koje treba uzeti u obzir kada odlučujete koji indeks odabrati i u kojem smjeru trgovati:

• Politička klima: politika može imati značajan uticajj na akcije. Na primjer, izbori mogu značiti promjenu politike koja bi ili mogla dati vjetar u leđa kompanijama i na taj način pozitivno uticati na vrijednost akcija indirektno, ili pak može otežati poslovanje i uticati negativno na uspješnost kompanija.
• Obavještenja kompanije: novi izvršni direktor, spajanje ili objava zarada na akcijama često će se odraziti na indeks koji prati.
• Ekonomski podaci: podaci o zapošljavanju, objave centralne banke i stope inflacije nude naznake o tome kako ekonomija funkcioniše – a potražnja za akcijama u jakim ekonomijama često je veća.
• Vijesti iz industrije: ako naslov utiče na nekoliko velikih kompanija u sektoru – npr. rudarstvo ili bankarstvo – onda očekujte da će uticati i na njihov širi indeks takođe.

Zaključak

Iako je danas mnogo manje pompe oko trgovine indeksima u poređenju sa trenutno popularnijom sredstvima trgovine, ne treba ga podcjenjivati. Da, druga tržišta mogu biti uzbudljivija, kreću se brže i jače, ali treba uzeti u obzir i nesumnjive prednosti trgovanja indeksima. Na kraju, ali ne i manje važno, valja još jednom podvući znatno manju volatilnost vrijednosti indeksa na dnevnom nivo. Ovo definitivno može da znači onima koji tek počinju sa trgovinom i još nisu potpuno ovladali psihološkim aspektima trgovine i promjenljivosti koje ona nosi, a opet im ne uskraćujući mogućnost da profitiraju.

Pogledajte naše uslove trgovanja i počnite trgovati indeksima sada.

Kosnultovani izvori:
1. Banton, C. An introduction to US Stock Market Indices. https://www.investopedia.com/insights/introduction-to-stock-market-indices (2022)
2. Vaneck. How is an Index Constructed? https://www.vaneck.com.au/globalassets/home.au/special/education-new/vaneck_how-is-an-index-constructed.pdf (2021)
3. Plus 500. What Are The Most Traded Indices? https://www.plus500.com/en-ME/Trading/Indices/What-Are-the-Most-Traded-Indices~2 (2022)
4. Tretina, K. Investing Basics. What Is A Market Index? https://www.forbes.com/advisor/investing/stock-market-index/. (2022)